Jeste li znali da je mozak potpuno razvijen do 7 godine života te da ne osjeća bol?
Mozak je središnja točka našeg bića. On je glavni okvir i centar svih naših misli, osjećaja i akcija. Unatoč tome, još uvijek nije u potpunosti shvaćen. Kako se pamćenje pohranjuje i vraća? Zašto spavamo i sanjamo? Što je stanje svjesnosti? Pitanja poput ovih i dan danas čekaju na odgovore.
Ipak, neke zanimljive činjenice o mozgu su otkrivene, a možda nisu univerzalno poznate. Donosimo pet činjenica koje vjerojatno niste znali:
1. Mozak treba više energije od bilo kojeg drugog dijela tijela
Iako teži samo 2 posto ukupne tjelesne težine, mozgu za normalno funkcioniranje treba 15 posto srčanog protoka i 20 posto ukupne količine kisika. Još je zanimljivija činjenica da mozak većinu spomenutog kisika treba kad smo budni, ali odmaramo. Pritom tri glavne moždane arterije konstantno pumpaju kisik, a blokada makar jedne od njih uzrokuje moždani udar. Osim energije, ovaj organ traži i prostor. Točnije, veći dio prednjeg dijela lubanje. "Zahvaljujući" tome mnogi od nas nemaju mjesta za umnjake.
Iako teži samo 2 posto ukupne tjelesne težine, mozgu za normalno funkcioniranje treba 15 posto srčanog protoka i 20 posto ukupne količine kisika. Još je zanimljivija činjenica da mozak većinu spomenutog kisika treba kad smo budni, ali odmaramo. Pritom tri glavne moždane arterije konstantno pumpaju kisik, a blokada makar jedne od njih uzrokuje moždani udar. Osim energije, ovaj organ traži i prostor. Točnije, veći dio prednjeg dijela lubanje. "Zahvaljujući" tome mnogi od nas nemaju mjesta za umnjake.
2. Mozak je potpuno razvijen do 7 godine životaČak 95 posto našeg mozga dostiglo je svoju punu veličinu do 7 godine života. Ovaj ubrzani rast objašnjava činjenicu da mozak dvogodišnjeg djeteta treba dva puta više energije nego mozak odraslog čovjeka.
Jednom kada ljudski mozak dosegne punu veličinu, zanimljive različitosti postaju jasne. Muškarci, primjerice, imaju veći mozak od žena, a to se može primijetiti i kod djece. Ipak, ova činjenica ne znači funkcionalne prednosti odnosno manjkavosti. Razlika u veličini rezultat je varijacija u specifičnim područjima mozga. Žene, primjerice, imaju veći hipokampus, dio mozga odgovoran za miris i pamćenje, dok muškarci imaju veći hipotalamus.
3. Mozak ne osjeća bol
Jeste li se ikada zapitali zašto neki pacijenti podvrgnuti otvorenoj operaciji mozga, nisu pod sedativima? Razlog je smiješno očit: mozak, sam po sebi, nema receptore za bol i zbog toga ne može osjetiti bol. Obična glavobolja nije uzrokovana stimulacijom takvih receptora u mozgu. Živčani završeci odgovorni za osjet boli nalaze se na drugim strukturama unutar glave. Također, postoje razne vrste glavobolja, pa je jednostavno nemoguće podvući crtu i dati jedan razlog za sve glavobolje.
Jeste li se ikada zapitali zašto neki pacijenti podvrgnuti otvorenoj operaciji mozga, nisu pod sedativima? Razlog je smiješno očit: mozak, sam po sebi, nema receptore za bol i zbog toga ne može osjetiti bol. Obična glavobolja nije uzrokovana stimulacijom takvih receptora u mozgu. Živčani završeci odgovorni za osjet boli nalaze se na drugim strukturama unutar glave. Također, postoje razne vrste glavobolja, pa je jednostavno nemoguće podvući crtu i dati jedan razlog za sve glavobolje.
4. Koristimo više od 10 posto mozga
Vjerojatno ste često čuli kako ljudi koriste samo 10 posto mozga i kako je velik dio tog organa zapravo neotkriven? Koliko god bila zanimljiva mogućnost otkrivanja "neistraženih područja mozga", radi se o pukom mitu. Novije metode snimanja i analize pokazuju da većina našeg mozga ipak nije uspavana i pasivna. Naprotiv, složenije funkcije zahtijevat će aktivnost većeg dijela mozga. Promatranjem ozljeda glave došlo se do još jednog važnog zaključka. Niti jedan dio mozga ne može se "odstraniti" bez da osoba ne osjeti znatnije posljedice. Tužno, ali istinito! Koristimo veći dio mozga, ako ne i cijeli.
Vjerojatno ste često čuli kako ljudi koriste samo 10 posto mozga i kako je velik dio tog organa zapravo neotkriven? Koliko god bila zanimljiva mogućnost otkrivanja "neistraženih područja mozga", radi se o pukom mitu. Novije metode snimanja i analize pokazuju da većina našeg mozga ipak nije uspavana i pasivna. Naprotiv, složenije funkcije zahtijevat će aktivnost većeg dijela mozga. Promatranjem ozljeda glave došlo se do još jednog važnog zaključka. Niti jedan dio mozga ne može se "odstraniti" bez da osoba ne osjeti znatnije posljedice. Tužno, ali istinito! Koristimo veći dio mozga, ako ne i cijeli.
5. Moždane stanice se obnavljaju
Kad smo kod pogrešnih vjerovanja o mozgu, evo još jednoga: moždane stanice umiru. Krivo! Zahvaljujući radu stručnjaka u proteklih 10 godina, sada sa sigurnošću možemo reći da se moždane stanice obnavljaju. Moderna znanost govori da se čak i neroni mogu obnoviti. Dobra vijest i za ljubitelje kapljice! Alkohol ne ubija moždane stanice. Ipak, oštećuje vezu između neurona i sinapse.
Kad smo kod pogrešnih vjerovanja o mozgu, evo još jednoga: moždane stanice umiru. Krivo! Zahvaljujući radu stručnjaka u proteklih 10 godina, sada sa sigurnošću možemo reći da se moždane stanice obnavljaju. Moderna znanost govori da se čak i neroni mogu obnoviti. Dobra vijest i za ljubitelje kapljice! Alkohol ne ubija moždane stanice. Ipak, oštećuje vezu između neurona i sinapse.
No comments:
Post a Comment